Obaveza klanjanja farz-namaza nastaje otkaka čovjek postane punoljetan i traje sve do smrti. Roditelji su dužni djecu od sedam godina naučiti da klanjaju, a od deset godina privoljeti ih na klanjanje. Farz-namaz se može izostaviti samo kad postoji vjerom priznata zapreka ili smetnja. Ako čovjeku prođe farz-namaz treba da ga naklanja čim prije. Naklanjavanje se vrši isto kao i redovno klanjanje a u nijjetu se kaže koji se namaz naklanjava, npr: sabahski. podnevski, ikindijski. akšamski ili jacijski farz, i.ovako se zanijjeti: »Ja odlučih da naklanjam, u ime Allaha, sabahski farz-namaz koji mi je prošao.

Uz farz-namaz, kao od Boga propisanu islamsku dužnost, Allahov poslanik Muhammed a. s. je iz velike ljubavi prema Uzvišenom Allahu klanjao i sunnet-namaze. Stoga i mi klanjamo sunnete. Sunnet-namazi se klanjaju prije farza. poslije farza ili prije i poslije farza. Sunnet-namazi mogu imati dva ili četiri rekata. Sunnet-namazi se klanjaju kao i farz, a razlika je u učenju na trećem i četvrtom rekatu i prvom sjedenju

Sunnet-namazi od dva rekata klanjaju se isto kao i sabahski fard-namaz.

Podnevski sunet od četiri rekata klanja se kao i fard-namazi od četiri rekata, ali se na trećem i četvrtom rekatu poslije Fatihe uči i jedno 63

sure. lkindijski sunnet od četiri rekata razlikuje se od podnevskog sunneta u tome što se u ikindijskog sunneta i na trećem rekatu uči, kao i na prvom rekatu, i na prvom sjedenju se uči Ettehijatu, Salavati i Dove, ali se ne predaje selam, nego ustajemo na treći rekat. Jacijski sunnet od četiri rekata klanja se isto kao ikindijski sunnet.

Ikindijski sunnet i jacijski sunnet od četiri rekata možemo skratiti na dva rekata, a možemo ih i posve izostaviti. Podnevska obadva sunneta, akšamski sunnet i jacijski posljednji sunnet možemo izostaviti ako smo mnogo zaposleni ili nemoćni. Sabahski sunnet ne treba nikada izostaviti. Kad naklanjavamo sabahski farz istog dana prije podne, naklanjaćemo i sunnet. Osim ovog slučaja, sunnet-namazi se nikad ne naklanjavaju. Kur´anske sure učimo po redu kako su napisane u Mushafu, npr. prvi rekat - sure Kevser, drugi rekat - sure Ihlas, treći rekat - sure Felek i četvrti rekat - sure Nas.

Farz-namaz klanjamo pojedinačno, svako sam za sebe ili zajednički (džematile), a sunnet namaze klanjamo samo svako za se. Zajedničko klanjanje za imamom zove se džemāat (skup, zajednica). Klanjanje u džematu preporučeno je Kuranom i Hadisom a ima i veću nagradu od Boga dž. š. Svaki džemat ima imāma, koji ga predvodi i mujezina.

Pored pet redovnih namaza klanjamo još neke namaze kao što su: Džuma-namaz, bajram-namaz, teravih-namaz, dženaze-namaz, nafile namazi, itd. Za svaki ovaj namaz postaje propisi. Džuma-namaz, bajram-namazi i dženaza-namaz klanjaju se uvijek zajednički u džamiji. Džamija je mjesto za klanjanje i islamsko učilište.