Ramazanski post može izostaviti: bolesnik, putnik koji se udaljava od boravišta više od 80 km do 15 dana, vojnik na odsluženju vojnog roka, zatvorenik, putnik, radnik na teškim fizičkim poslovima, starije osobe nesposobne da izdrže post, žena koja nosi ili doji dijete, žena za vrijeme mjesečnog pranja. Sve navedene osobe dužne su post napostiti do idućeg ramazana, a osobe koje nisu u stanju napostiti propuštene dane zbog teške bolesti ih starosti dužne su za svaki dan izostavljenog posta podijeliti otkupninu u vrijednosti sadekatul-fitra (fidja).

Četvrta glavna isiamska dužnost je zekat, obavezni vjerski doprinos. Zekat je obavezno davanje jednog dijela iz viška imovine siromašnim muslimanima i muslimankama ili u druge korisne svrhe islamske zajednice u cilju postizanja Allahova zadovoljstva. Zekat se daje na imovinu koja pretječe od osnovnih potreba za život (nisāb). Zekat se daje na novac, dragocjenosti (nakit, zlato, srebro), trgovačku robu, živo blago (stoku) i ostale vrijednosti. Imovina koja spada u zekat dijeli se u toku godine do vrijednosti od 2,5% od te imovine. Vlasnici zlata i srebra dužni su dati zekat ako budu imali u vlasništvu više od 90,6 grama zlata ili 641,5 grama srebra. Zekat na živo blago podliježe zekatu više od 30 goveda ili 40 ovaca. Zekat na ostalu robu - žito, brašno, posteljina, odjeća, namještaj i sl. ako je namijenjeno za trgovinu procjenjuje se u vrijednosti zlata i srebra ili gotovog novca i na to se daje 2,5%. Zekat na žito, voće i povrće daje se odmah i to 10% od ubranog (ušr). Zekat se može dati: onima koji nemaju ništa od imovine, siromašnim licima ako imovina koju posjeduju nije dovoljna za njihovo izdržavanje, putnicima koji nemaju sredstava za povratak kući, zaduženim licima koja ne mogu otplatiti dug, te za vjerske aktivnosti koje nemaju drugih izvora sredstava. Davanjem zekata postižemo slijedeće koristi:

• stičemo zadovoljstvo, milost Allahovu,
• čistimo srce od škrtosti i privikavamo se na darežljivost;
• pomažemo siromahe i nevoljnike;
• uklanjamo nesporazume i mržnju izmedu imućnih i siromašnih;
• čistimo imovinu od tuđeg prava;
• podmirujemo potrebe islamske zajednice.
• Da bi zekat bio valjan i kod Allaha primljen potrebna su dva uvjeta:
• nijet zekata, tj. da se obavezno srcem odluči da se izdvaja dio imovine u ime Boga;
• svrha zekata - da se obavezni iznos zekata podijeli u najljepšu svrhu koju sam odredi ili utvrdi nadležni organ islamske zajednice.

Peta glavna islamska dužnost je hadž izvršiti tj. Ka'bu jednom u životu posjetiti kome je tome moguće. Allah dž.š. u Kur'anu poziva sve muslimane i muslimanke da posjete Ka'bu i izvrše propisane obrede hadža ako zato imaju mogućnosti. Tako uzvišeni Kur'an kaže: »Ljudi koji imaju mogućnost dužni su u ime Allaha posjetiti Ka'bu.« Hadž se obavlja uoči i u vrijeme Kurban-bajrama. Hadž ima tri osnovna farza koja mora svaki hadžija izvršiti i to:

• ihram obući (ihram se sastoji od dva čista ogrtača za muškarce, a žene pokrivaju i glavu);
• boraviti na Arefatu deveti dan zul-hidžeta,
• tavafi zijaret tj. počasni obilazak oko Ka'be u danima Kurban-bajrama.

Žena koja odluči da obavi hadž treba da bude u društvu svoga supruga ili bližeg rođaka sa kojim ne može stupiti u bračnu zajednicu ili da bude u društvu žena koje zajedno putuju na hadž. Hadžija je prije hadža dužan da:

• osigura svoju porodicu odgovarajućim životnim potrebama do povratka sa hadža,
• izmiri svoje dugove i zatraži oprost za uvrede koje je eventualno nekada nekome nanio,
• da se pokaje za svoje grijehe i odluči da se po povratku sa hadža posveti svojim obvezama prema Allahu dž.š.

Glavne koristi od hadža su slijedeće: - da hodočasnici izvrše propisane vjerske obrede na određenim mubarek mjestima,

• da se kod Ka'be na Arefatu, kod mezara Muhammeda a. s. u Medini i na drugim časnim mjestima obrate Allahu dž. š. za oprost grijeha i zatraže sreću i napredak svoje zajednice i svih ljudi.
• da se muslimani na hodočašću Ka’bi međusobno upoznaju i da se tješnje povezuju kako bi jedni druge pomagali u svim važnijim pitanjima,
• da sastanak na hadžu u Meki koriste kao sveislamski skup na kojem bi trebalo rješavati vjerska, prosvjetna i druga društvena pitanja islamskog svijeta.

Predhodna Strana: Namaz opsirnije             Slijedeca strana: Kultura Islamskog zivota